Natal Ekologis: Mori  Sambe Ite, Ite Kambe Mata Wae

Avatar of Ditulis oleh Hubert Bogos
Natal Ekologis. Haju tu'ung agu haju plastik. Latangt kambe mata wae, toe nganceng weri haju plastik. Paka weri haju tu'ung. Atak kopn, weri haju ara ko haju kiam, toe haju cemara neho one woto ho'o.
Haju tu'ung agu haju plastik. Latangt kambe mata wae, toe nganceng weri haju plastik. Paka weri haju tu'ung. Atak kopn, weri haju ara ko haju kiam, toe haju cemara neho one woto ho'o.

Manik keta mata porong wilu walung de lawa serani dugu cekeng mengkek Natal. Lete leso halu hak keta nggerone tokong de baba, ngo weli sanggen weang mengkek kudut tiba leso Natal.

Lelo kali musi dapur ise tanta ibu agu anak molasd gah, toe hema bo dapi dao keta limed kemur tepung pande kue. Pande lise gah kue dango, kue baca, kue tart. Poli hitu pedeng neteng tofles kudut perek na’ad lobo meja tiba meka mai cau lime.

Lelo kole neng ise om pa agu ata reba gah dudumpur keta pande kandang Natal lupi salang. Poli hitu tentes haju baling mai salang. Poli hitu len tendi wase kabel wece agu lampud. Lelo neng le wie gah, rinci remak ketas dilad lampu situ, neho keta repe gemit depet ata repets one wase kabel. Nenggitu koles ndili ndelap de kabel sot wolet one haju Natal.

Di’ad taung wintuk agu ruku mengkek ditet serani kudut tiba di’a cain Mori Sambe. Ai ici gincisn muing one mai sekek Natal, toe keta manga cebanan. Ngong naka agu tiba Mori Sambe. Sangged keta raja pele bana gah  hanang kudut pande rema agu raka sekek Natal.

Pecing taung neteng weki ici gincisn one mai sekek Natal gah, tombo sambe ata serani kudut nggelok one mai saki ndekok. Agu kudut tambang ndeng agu wekar imbi one Mori Sambe.

Mai nitu main gah, aram manga rei neteng weki, tombo apa kole Natal Ekologis ho’o gah. Toe keta manga salang pe’angn eme manga rei nenggitu. Ai boto manga mbu mbek one nai, boto manga eng demeng agu eng pangong.

Hitu tara pinas laku tombon one natas Krebadi’a ho’o. Bo kali icin tombo ho’o toe manga banan. Kole one leleng tombo sambe de Mori Kraeng latang tana lino.

Ata nuk caman lite gah, ho’og suampulu ciok ntaung tapa one darap lino dite ho’o gah. Tapa le pemanasan global tombo melaju mesen. Toeg danga nipu iruk tombo cau cekeng.

Lorong nggitu kole sekek Natal. One ntaung sua sebu suampulu telu, ho’o te suampulu ciok ngkalin sekek Natal lobo darap pemanasan global. Wiga ita dakun gah, Natal Ekologis ho’o  ca salang agama kudut pampang darap de tana lino.

Co’o rangan wintuk Natal Ekologis. Eme bonen gereja manga misa nggeluk manga ngaji agu dere nggelu.

Natal Ekologis gah kudut manga gori poli misa, ngong wintuk Natal be pe’ang mai gereja dugu wear misa. Icin gah,  poli misa na’a was pake weki sot besik one gereja, oned pake weki latangt gori, len selek kope pola bancik agu tiwit belak ara agu belak kiam kudut weri one ulu wae. Am hitu neho tae data penong bokong elmu agama gah, be pe’ang mai gereja, cewen keta  one ulu wae, nitu bate pertek sangged ngaji  dere agu tombo nggeluk bonen gereja.

Tombo wokokn Natal Ekologis gah  ngong misa agu gori. Toe dopo misa one gereja, maik manga gori be pe’ang mai gereja. Kudut pande penong agu beka icin sekek Natal hitu.

Am manga kole rei gah co’o tara paka one lupi mata waen gori Natal Ekologis ho’o.

Lorong ita daku cengatan gah, ai do cumang  mbolo haesd mata wae lawang hena le darap pemanasan global ho’o. Dod mata wae ata matas gah, ai moras haju te pande mbau agu kudut meser wae usang. Dod kole mata wae so’ot todo one lupi uma one-one rehoks hajud le harat kope data ngara uma. Poli hitu gah, bo kali mangas mose haju, maik haju dedek de Mori Kraeng kanang. Dod ata tu’a ketas umurd gah, toeg manga sembeng agu lebek saungd gah.

Lelo kali du cekeng Natal gah do keta ata weli haju Natal (plastik). Itas neng neteng mbaru rinci remak dilad lampu Natal sot wolet le wase kabel one haju Natal hitu.

One Natal Ekologis gah toe hanang tombo weli haju Natal tunti  kudut na’a one mbaru, maik manga tambang le weri haju Natal tu’ung, haju Natal mose  one ulu wae.

Cewen keta gah sekek Natal dite ho’o donde cai usang gah wiga worang tedengs haju situ. Toe nganceng toe moses haju situ tai. Le manga weri haju situ kole gah, mangan de tanda mata natal latang mata wae one cemol ntaung.

Ata mesen keta peden Natal Ekologis gah, woko poli sambe ite le Mori Kraeng, ite kole gah paka nuk campe agu kambe mata wae. Ngong mo’eng mose de mata wae leleng te mo’eng mose de weki rud ite keta kin.

Le manga gori hitu gah cama neho kudut reding ulu wae ata di’an latang anak wa. Toe reding lu’u mata ko wae mata.

Rencun gah, pande lite Natal Ekologis kudut manga tanda mata Natal le weri haju one ulu wae. Ca pu’u haju kaut ce ngata, mesen keta hitu latangt ca mata wae.

 

Baca juga artikel terkait KAMBE MATA WAE atau tulisan menarik Hubert Bogos lainnya.
EDITOR: Redaksi Krebadia.com


Hubert bogosHubertus Bogos, pencinta Mata Air dan perintis gerakan Sabuk Hijau Manggarai.