Neka Mbolohaes, Neka Mbesesaek

Avatar of Ditulis oleh Maksi Mbangur
inung kopi
TEKO PARENG KOPI --- Hang teko pareng kopi. Kedok saung tilu. Cewen kopi wae rua weru, cait toe danga muntung's keta cerod. FOTO: Maksimus Mbangur

Du ca mane leso Minggu, lonto one kecaka ata ca kilo. Canggu agu inung kopi pareng teko. Minak o… eme neho tombo joak, kedok muing saung tilu.

Ma’ut toe nggitu tombon ina kual ketas teko situ. One meseng’s di cake’d musi mai uma be musi mai mbaru. Co’o leng maram te jeper pareng kopi mane.

Cewen kole woko minak kopin. Kopi wae rua weru pa. Cait woko toe danga muntung’s keta kopi situ du cerod. Nendong benge’d kali ga minak tu’ung keta. De … tambang keta kedok saung tilu.
Mai tae di Enu ngong hi Nana, “Nana asi runing keta inung pe. Sorep keta. Denge muing mbaru sale.”

Nggule kaut li Nana. Toe wale. Danga-danga mole hi Nana pande sorep inung kopi’n. Pande tambang mese-mese. Poli hitu imus. Pande beti nai de wetan.

Na’a wa di’a mok kopin hi Nana, mai taen, “Ema asa manga tombo dite. Tombo du reme koe dite pe. Co’o keta mose dite danong du hitu.”

Toe walen hi Ema. Emi kole can liha teko hod dai koen. Lampuk one mu’un. Paes keta maman liha teko koe hitu. Teti mok kopin. Cemek cekoe. Ahhh …. Am reme nuk tombo apa ata di’an.

Woko poli di’a kodel liha teko agu kopi ga, itu kali pu’ung tombon ga.

Mede du reme reba koe ki’g aku. Manga ca ntaung darum mese. Darum monto tae data tu’a. Nuk di’a kin laku. Pa’it tu’ung keta mose dami du hitu.

Neteng-neteng mbaru linga keta. Toe manga paeng dea. Ute kole toe manga weang’n. Tete koe taki ce’en toe ita. Darum mese tu’ung keta.

Laseng du hitu danong eme icis tete daeng ga paka gelang kebut taungs. Rantang boto ngancek hang le kaba agu jarang okas.

Kaba agu jarang oka situ ngong kaba, jarang sot lego kaut’s le morid one satar mambak. Eme toe manga remang one satar ga itus kali ngo one umad.

Itu tara nggo’on, eme icis daeng ga, gelang kebut. Sangge’d tete situ wicok di’as. Poli hitu lapa ciri koil. Manga ata tegak pati sua ko pati telu. Lelo mese teten. Poli hitu ga pari pande dango ketas.

Eme dangos ga na’a one roto. Eme do ketas koil situ na’a one joreng’s ko langkok.

Koil situ nganceng teneng dungka. Maik cewe di’a eme olong lekeng ketas di. Eme sua ko telu lesos wa ga tiring’s waed. Wewas koles di. Poli hitu rokod di’a le saung muku. Hitu ngasang kumut.

Eme lelo nggo’os lite ga hemel agu jembel ketas ga, agu manga todo sawot one koil situ nganceng emos ga. Ngasang’d situ ga koil kumut.

Teneng’s ga. Cekoen kaut waed. Toe de beheng koed. Mames ga. Benge agu minak ketas de eme hang’s lite. Cewen keta eme pareng kopi.

Koil dango sio bao nganceng kole pande rakap laing’s. Eme nanang pande rakap paka olong tuk’s koil dango situ. Pande sepet keta.

Situt sepet situ, halok agu wae. Delek keta eme manga gola malang. Koer di’a gola hitu. Halok one koil sepet hitu.

Eme di’a keta raket’n ga itu kali na’a one rewek. Entep-entep di’a kut di’a pande cama mipis’n. Remon wa ga holes gi. Eme mame gi teti na’a one mangko.

Bo de eme gelang cemol walis, di’a ho’o ga. Eme mandeng de tua usang ga, lewen susa.

Du ntaung hitu lewe tu’ung keta walis. Remang one pumpuk dango taung. Co’os di kong ciwal uma. Sangge’d uma mbora.

Jarang agu kaba oka one mai satar lur ngo one uma taung. Ngo nanang kawe remang lebo ko saung daeng ludung. Lorong nggitus wodar sangged tokor daeng ata poli na’a di’ad one mbau haju neteng uma. Wajol hitu ga dango taung’s kole tokor daeng situ.

Co’o di panden, walis tana. Kebok itu kali tewur keta. Haeng awang eta wewet le buru. Ngain geong wae kole.

Nais wa ga, taung’s woja ata manga na’a wojan. Nggitu kole ata manga na’a koil, taung’s ga. Apa saran.

Ca leso ge one mbaru dami toe manga ata kete api. Sangged sapo gampeng. Retang mempos kanang. Ai teneng apa tong. Ise ende ga lonto li’om one molang koe ru.

Manga ata suas ata reba mese one mbaru hitu. Ase kaes. Anak di ema tua ata ruti gipi.

Wajol leng darum ga, itu kali bantang pentang rewok koil one joreng eta lobos iset cua.

Etad tuked. Cai eta, ka’e cau joreng. Ase ga ngo one joreng bone. Ingkol’s liha rewok koil situ. Mai taen, “Ka’e lawer cengi lawo taung’s e agu halok agu ta’i lawo taung’s rewok koil so’o ga.”

“Kong’d ta de. Ingkol cengkalis kaut lite. Cai wa po tepis tong.” Waled ka’e.

Woko poli taung’s congko’d rewok situ ga itu kali wa’ud iset cua ga. Cai wa itas lise do ketas ta’i lawo ata halok neki ca agu rewok koil. Bo kali dangos ga. Mai sise tepi agu seho di’as. Toe keta menga ning’d.

Polis taung’s oke one lewod wad ta’i lawo ga. Mai taed ka’e, “Pati muing’s ta. Tu’uk dio’d ranga dakud e.”

Toe manga lewang le ase bantang de ka’en. Itu kali pati suas liha rewok koil situ.

“Hio lupi awo ranga daku’d e.” Canggu emis liha agu cewot kole cekoen maki de asen.

Ita le asen. Toe tiba liha pande de ka’en. Lewang liha. Tegi koles liha rewok koil situt emi de kaen. Meseng toe teing’s le ka’en ga, itu kali retang hia canggu mbetat wa banggang wa’in.

Kali neho baon porong kin hi ende tua one mai molang ruis para lo’ang. Tundu kin. Toe gorin te campo bantang de anak reba suan.

Maik du denge retang de anak cucun hitu ga, seroda kaut hesen gelang deko lime dihat ka’e laing. Mai taen, “Hau keta ata pande ngaok. Itap laku bao. Toe manga pati doa’d le asem koil situ. Apa tara cewot kole le hau maki dihad ga. Hau keta ata pande raha tau.”

Poli hitu, mai hi ende gewik hiat kae. De … toep tiba le kae ho. Mai hi repek le baka asen. Teles keta. Ole tambang keta ciek ase ho’o wajol beti pacun le baka hitu.

Meseng nggitu ga, toe rempe-rempe di ende. Cau limen di ka’e boto ngancek losiy. Gemus mu’un repek du ritin.

Mai hi ende ga emi taung’s rewok koil sio bo. Halok neki cas koles liha. Poli hitu pati suas. Pande cama dod.

Du hitu cengata ata koe rona porong kaut liha raha tau de ema koen situ. poli hitu ga ngo labar pe’ang natas be sale mai dapur.

Hi ema tua (ema lopo) cebo ruti gipi. Am ata embong tuka darum. Lonto lobo lempeng one mbau haju wokat. Du hitu remo dod wuan wokat hitu. Repas keta.

Reme nggitun ga cain hi ema tu’a ata mai lejong. Mai le mai mbaru len. Benta hi ema tua hitut reme ruti gipin, “U … Kesa. Nia ngaok e.”

Lego ruti gipi di ema. Holes di’a canggu wale, “Ho’okm e. Mai ga. De … kali ite Kesa. Mai ge. Lonto no’o kaut wan ta Kesa. Di’an kole mbau ho’o e.”

Itu kali lonto ruis taud ise ema tua. Reme nggitun ga teti nai lewe hi ema tu’a ruti gipi.

Rei li kesan, “Ole nggitu keta teti nai hitu ko Kesa. Apa campit’n?”

“Ole rei dite e Kesa. Co’ob nai mese le darum monto ho’og ta de. Asa bo koe meu le mbaru ta de manga kid na’a mose. Celong koe lamis iwod. Kesep kole koes daku ata koe rona sot ngo pala.” Wale di ema tua ruti gipi.

“Ta’i dara, weang nia main ta Kesa. Bo koe ite kali ga manga mose. Lelo koe recut wua wokat so’o eta lite. Ite kali ata toe manga ngengon ga.” Wantil di ema tu’a ata lejong.

Conga bokak di ema tua ruti gipi. Cau kin sengkang. Lelo wokat situ. Maik toe ngaok. Am nggo’o nuk wa nain, eng e bo tu’ung hitun. Cekul keta pangan wokat ho’o wajol mendo wuan. Maik ngoel kid.

Remon wa ga itu kali rein liha hi ema tua ata lejong, “Eng’p ta Kesa, kut co’ot tong lite wua wokat situ. Ngoel kid. Pisa nad tu’ad. Du nias di iwung agu te’ed. Ho’o wa rangan kid darum.”

“Hae … ai toe pecing leng lite lawang ho’o ko Kesa. Wokat ngoel situ ata pande mose ami lawang ho’o.” Nggitu wale di ema tua ata lejong.

“Ah … nia stu’ung ta de. Caid bom tara co’o lema de hau e. Neka pande woreng aku ite,” wantil di ema tua ruti gipi canggu tawa.

Imus kaut hi ema tua ata lejong agu mai taen, “Kesa, wokat ngoel situ puas lite. Runing empom hio le. Kasi di’a loked tong lite. Poli hitu ga teneng. Eme hembet’s ga hitus de mamed ga.”

“Hetel agu londek kopi sio lite. Teneng. Onen ci’e. Hitus ling ute.” Nggitu danung reweng di ema tua ata lejong canggu toso pu’u kopi ata manga one baling lonto dise.

Woko nggitu toing di ema tua ata lejong hitu ga, nisang keta nain hi ema tua ruti gipi. Ai manga hang tong ga.

“Nana, tuke koe wokat situ e. Pua do koes le hau. Aku pili wa tong. Teing one ende tu’am kut kasi’d liha agu lampuk teneng.” Nggitu jera empon hi ema tua ruti gipi.

Denge hitu hi ema tua ata mai lejong, ngo gi. Lako demeng imus.

Toe keta manga pecing’n li ema tua ruti gipi, kali ata pande woreng di ema tua hio bao.

Mames de wokad so’o ge, nggitu kole londek kopi. Benta hi ema tua ruti gipi li ende tua ga. Jera empo’d, “Nana, benta ema tuam. Mai hang wokad ga.”

Denge kaut benta de empon hi ema tua ga, diki dakang keta ngon one dapur. Toe sokor-sokor. Toe nuk samo lime. Ai darum pa. Emi hot mesen muing wokad. Lampuk one mu’un. Onen ute londek kopi.

“Ole … kali pa’it de ….” Ciek di ema tua canggu loa kole wokat agu ute situ. Gelang memur le wae. Kut mora pa’it mu’un.

“Hampan tu’ung kraeng hio bo e … kali pande woreng akuy bo. Ma’ut toe mai lejong koley laku.” Tombo hanang koen hi ema.

Tawa koe-koe hi ende canggu taen, “O … bo neng nuk daku bo am pa’it keta de wokat agu saung kopi so’o tong. Maik toe nga’og aku te pa’u peang reweng’g.”

“Ta Weta, ma’u co mole di. Leng darum ho’o ga. Bom manga jumik gula dite ho’o bao. Mai, hang nggitus wokat situ ga.” Nggitu tae di ema agu hi ende.

Og de benta empon hi ema ga. Hang cama wokat, pareng le ute londek saung kopi.

Paes keta hang hitu. Emi gici koe. Wad kodel wokat agu ute situ, lud wan wae kut dorod wad wokad agu ute pa’it situ.

Nggitu de mose dami danong. Remo pa’it’n.

Ngetuk cama-cama hi Nana agu Enu. Lego, toe laing hang danung teko sio wa mangko bo ga, wajol senget tombo de ema’d ise Nana agu Enu.

Turung cemol’n tombo di ema dise Enu agu Nana ga, “Nana agu ite Enu, lelo, di’a-di’a sekolah. Senget tu’ung keta toing agu titong de guru. Poli hitu, neka hemong ngaji. Wali di’a kamping Morin agu Ngaran. Remo di’an de mose de meut uwa weru ho’o ga. Neka mbolohaes. Neka mbesesaek mose.”

Danung kole toing di ema, “Neka minak mata. Ita pake di’a data lilek kole meu. Am ise de lorong manga seng’d te weli paeng situt paked.”

Mai wantil de ended canggu lelo keta one hi Enu, “Neka do bail lilek. Paka lelo di’a, manga ko toe pangang musi. Eme toe manga, asi. Neka bo mbilar keta selek kali ata cokol.”

“Ta ende, ai bom manga sangge lilek ami ga. Ende, eme cemol sekolah dami ce pisa ngo pala. Du hitu cepisa ami paka ligot keta seng.” Wantil di Enu.

Mai tae di Nana, “Aku kole ca. Ai denge deit laku tombo di ema. Eme manga seng, paka ligot manga kali tingo’d. Paka na’a kut manga pangang.”

“Ya Nana agu Enu, danung hang teko agu inung wae kolang situ wa ga. Boto ngacek ces.” Tae di ende.

EDITOR: Redaksi KrebaDi’a.com


WhatsApp Image 2023 05 17 at 10.13.00

Maksimus Mbangur, S.Pd adalah seorang katekis. Pemerhati adat dan budaya Manggarai. Berpengalaman luas dalam bidang pendidikan, terutama dalam pengurusan sekolah menengah di wilayah Keuskupan Ruteng.