Widang Belak Haju Latangt Ka’eng Kilo Weru

WhatsApp Image 2023 10 12 at 08.53.19
Amang Nadus widang belak kiam one kope harat Nana Ronald. Amang Markus widang belak ara one kala tanggo Ndu Dini. Kudut kengko nuk nai cama laing kambe mata wae barong. (Hubert Bogos)

Am toe keta kopn one mata agu one pucu deh tombo widang belak haju. Ai toe manga eta main hitu de Manggarai.

Ata patun agu naun lorong reding de adak Manggarai kali gah eme widang mangko, sendok wongka toko, lolak mendeliu, nae songke kope selek, pajung agu lemari.

Maik tara mangan laku panden gah, kudu manga lut taud kole agu wintuk weru de uwa weru cekeng sekek kawing diset ka’eng kilo weru. Ngong manga ata wolengd pande dise gah.

Do keta wolengd one cekeng sekek kawing de uwa weru agu uwa manga. Manga caling atat ciling uwa danong.

One sekek kawing leso ho’o nia ko nia kaut, toet toen susung omo taud iset kawing le pertokol. Caron kole omo ho’o ga paka keta melaju diset lau mai Inggris. Hitu tae gah wedding kiss. Ngong omo rame kawing. Paka toto keta bolo mai ranga de lawa do momang tau diset sua. Omo lihat rona. Tereng keta lihat wina.

Aku gah donde tawa le porong tawa de kraeng ende sot kawing danong gah. Diod keta tawad lelo omo diset kawing weru. Mangas atat tawa peleng. Mangas atat tawa kepet.

Tara nenggitu laingn tawa dise gah, ai toe manga ruku hitu dise danong. Ritak laing keta de toto keta one lawa do omo tau wina rona. Ciling keta hitu eme tombo danong.

Maik gah, hitu tae caling uwa caling ruku. Eme uwa danong, toe manga caro calan tae omo tau hitu. Leso ho’o gah, omo tea le gerak keta, susung nggepak lime kole sanggen ata manga ranga le pertokol.

Toe keta balibot dugu kawing to’a de ru gaku one beo Latung, Cibal Barat, hi Ndu Dini. Ronan gah one mai beo Conggo, Kecamatan Reok. Ngasangn hi Ronal.

Rei laku kraeng pertokol, “Asa dite ho’o to’ong e, cala toe manga wedding kiss?”

Cang agu tawan wale de pertokol, ”Ole Ka’e, ramen wedding kiss ho’o gah. Toe nganceng ngger musi kole weki Latung gah.”

“Eng ga. Eme poli hitu to’ong, manga pete damin, one mai ska’e ata poli gejur weri haju agu cake ngali pangga ronco agu tong wae usang one pisa wulang olo e,” tae daku.

“Co’o laku caron to’ong rapa Diten hitu gah?” rei de pertokol.

Mai tae daku, ”Kudu raes agu durit taud  ngasang de, wedding trees dami hitu to’ong.”

Toe rempe kole gah, len tu’ung panden wedding kiss le pertokol.

Ca ata tu’a wina wa mai Conggo, lonto musi mai akuy, taen gah, ”Jarang, toe manga jirin pande de uwa weru ho’o kooo.” Toe manga nggepak limen hia wedding kiss hitu.

Dugu poli tombo omo tau hitu ga agu sangged rojo de kraeng pertokol, hitu kali benta pete dakun liha gah.

Toe beheng kole, hese agu lako kaku nggerolo. Bentas laku iset kudut ka’eng kilo weru.

Benta laku hi Kraeng Nadus agu Kraeng Markus. Ba belak haju ara Kraeng Nadus. Ba belak haju kiam de Kraeng Markus.

Mai tae de Kraeng Nadus, “Ndu, ami poli weri haju ara sili Wae Wulu. Wae teku de hau du reme molasm. Poli kole cake ngali kudut ta’ang ronco agu tong wae usang kudut tambang do wae meser nggerone mata wae.”

“One rame kawing de hau kali Ndu gah, ho’o keta belak haju ara kudut ba ngger wa beo Conggo. Weri cama laing agu rona de hau one wae teku wa beo hitu ce pisa. Uwa gula tai haju ara ho’o. Uwa gula kole mose de hau agu ronam.”

Len kole de Kraeng Markus. ”Hau kole Nana. Ho’o haju kiam widang dami latangt ka’eng kilo weru de hau. Ngong weri le hau cama laing agu hae kilom wa wae teku de beo Conggo. Ai daku gah, poli weri le Wae Ngawe cama laing ase ka’e Runtu Latung one pisa wulang olo gah.”

Mai ciek de cengata musi mai, “Jarang laaa Om, bo to’a dite cai wa tai duduk manis kaut, ai kesok kaut keran de hami wa gah mboas main wae.”

Wale lut laku, “Asa kali meu wa beo Conggo gah, nahet barong wae one beci hitu ko?”

“Toe kali nenggituy laaa Om. Hami teku wae keran. Maik ngo kin one wae barong hitu cekeng penti,” walen musi mai.

“Hitup betuan widang belak ara agu kiam latang iset sua so’o taaa, kudut cai wa beo gah ngo weris liset sua haju so’o tai one mata wae barong hitu,” tae daku.

“Tu’ung kole hitu laaa Om, agu cala ita tau tai nggerolon le anak dite sot reme bet kudut ka’eng kilo weru,” rimba de cengata ata tu’a wina wa mai Conggo.

Mai tae daku, “Hitu ketap ata ici tu’ungn bajar dite hitu geh. Kaling betuan gah, boto tombo kaut wedding kiss one rame kawing ho’o. Poro manga kole tombo wedding trees.”

Le hitu gah, poro manga to’o ata werun koe nuk diset ka’eng kilo weru. Ngong ise gah nuk kudut pande ata guna laingn latangt ka’eng beo lonto remo le weri haju one wae teku ko wae barong.

Neho  tae gah, mangag de tanda mata diset sua one wae barong du wangkan ka’eng kilo weru le weri haju situ.

Poli hitu paka doing koe ka’eng lino hot leng keta lowas le kolang lete ntaung gah. Tombo de Badan Meteorologi Dunia gah, one ntaung sua sebu sua mpulu sua keta ata cewe mesen kolangn tana lino. Dengkir te ho’on toe nganceng pampangn darap ho’o gah.

Hitu de tara mangan wewa agu prenta de pemerenta kudu pande lep koe koley tana lino neho bate mangan danong. Paka weri koles haju one puar sot poli wereng taungs hajud gah.

Gereja kole toe ke’et jer one gereja dugu misa. Poli hitu manga kole gejur bakti cekeng sambut weru de anak.

Neho one wedding trees ho’o gah, tara mangan widang belak ara agu kiam, kudut kengko neka temo uwa weru, ai leng keta mesen mendo lonto lino leso ho’o gah panded holap temu tana lino.

Ca da’at ata gerak keta itan le mata panded holap lino ho’o gah, meti dondes de mata wae teku. Ai toe maring kole weki dite paki haju one lupi mata wae.

Peden kamping uwa weru kali gah, poro toto keta nai mongko dise, renjang koe neho kekas tai nggerolod ngo weri haju one lupi mata wae tekud ko mata wae barongd. Ai ise muing nggerolon lonton beo agu lino ho’o.

Wiga … mesen  keta bengkes gah eme cumang agu ita neteng nai de uwa weru peden one mai tombo widang belak haju latangt ka’eng kilo weru one cekeng rame kawing.

Di’an kole ruku weru de uwa weru wedding kiss. Maik tambang keta di’an eme pande kole ruku wedding trees ho’o.

 

Baca juga artikel terkait KAMBE MATA WAE atau tulisan menarik Hubert Bogos lainnya.
EDITOR: Redaksi Krebadia.com


Hubert bogosHubertus Bogos, pencinta Mata Air dan perintis gerakan Sabuk Hijau Manggarai.