Winto Pacu de Tuang

WhatsApp Image 2023 07 15 at 18.52.12
Ne nggo'o de leti motor de tuang eme ngo la'at weki serani neteng beo ko stasi. (Foto: Sesawi.net)

Di’a tu’ung keta de gawas ho’o. Apan kole eme tambang le jomel. Ranga tawa isung imus.

Maram ce pundek koe isung hitu. Eme neho tae, maram jeper te hul nai kaut. Co’om kong’n … hehehe ….

Maik eme gawas agu jomel kanang, toe lut le anor nai, ngaceng copel laing.

Ai co’o leng tara nggitun?

Denge tombo data kaku. Tu’ung ko toe, ae, toe kole pecing laku. Ata olo-olo tombo ho.

Nia ko nia wan, aik’n a. Senget kaut lite. Neka ceheng bail wake wene … hehehe.

Eme mante deit lite dengen kole tombo hitu, asi ngaok. Hema kaut.

Manga cengata keraeng ata manga kilon ga. Cengata anak’n. Reme koen. Toe di wa’u sekola.

Di’a keta wintuk agu gauk de hae kilon. Jomel kole manga one hia. Cait molas kole taran. Co’ob jepek keta.

Nenggitu kole ronan. Mondek reba. Nggalu ade keta agu aseka’e one beo. Apa kaut bantang manga ranga diha.

Eme neho tae data tu’a, one tapa kode, toe  pe’ang tapa rengka.

Keraeng ata rona hitu do hae reban. Agu ata tu’a mole. Cewen keta agu ata uwa.

Do kole tuang pastor hae reba diha. Cewen keta tuang sot reme uwad.

Cait hia kole pecing dere. Di’a keta bokak’n eme dere’y.

Ina wajol hitu keta iwo tara do tuang pastor uwa sot pecing dere nggalu ade ketas agu hia.

Cewen te ho’on ga remo dod tuang pastor ata ici tana. Toe neho danong toe manga tuang ici tana. Tuang pe’ang mai tana pe’ang kanang. Tuang bakok.

Te ho’on ga tuang bakok situ do ata kole beo rud ga. Manga kole ata ngo one negara bana. Toe cekoen kole ata pa’ang be led ga. De … baes laing’d.

Tuang bakok ata manga kid ce tana Manggarai dite toe do koe’d ga. Teme iset pat kanang kali ga.

Ho’os ngasang’d, Tuang Ernst Waser, Tuang Thomas Krum, Tuang Galus, agu Tuang Stef. Tuang SVD taung ise.

Iset pat situ ga tu’as mose’d ga. Toe manga riang weki serani laing dise ga. Remo nais kaeng ce’e Manggarai iset pat situ.

Sangge’d weki serani one neteng paroki ce Manggarai wintuk le tuang ici tana Indonesia taung ga.

Du ca mane leso sepetu cengata tuang ata ici tana dite ngo la’at weki serani one ca stasi. Nanang pande misa nitu. Canggu cebong serani anak koe.

Tuang hitu leti motor. Toe neho danong leti jarang. Gengkes keta lobo motor hitu.

Tuang hitu weki langkas. Reba di’a. Jongkong beci etas sa’in. Ngong helm pa. Cuki deko lewe agu sepatu. Nau keta lelon lite.

Salang hitut bate lako de tuang salang watu. Toe’d aspal. Nggernggatak keta motor diha one salang hitu. Lorong nggitu kole nenok ko tente weki’n tuang.

Remo kole repo-rapot leti motor one salang da’ad nenggitu. Cait eko demeng tas ransel mese one tonin.

Kome keta de tuang pastor sot ka’eng one kota. Apa ngeng o. Eme ngo la’at weki serani sise helel kaut lako lobo motor. Ko mados lonto lobo oto. Toe beheng koe cai olo ga.

Eme sot ka’eng one beo. Asi kaut tombo. Eme lako sise, niat ninik salang ata di’an kut pale nitu koe lakon motor. Niat wale benggat agu tabe’d weki serani one mai mbaru baling salang hitu.

Cait eme toe wale benggat ko reis dise ga, tombo laing. “Tuang hitu de neho watu’y. Lagit wale koe reis data one salang. Mosok ruis.”

Kali hio bo pu’un wajol toe sokor te wale le tuang. Ai reme keta pinga salang da’at. Ai boto pa’u pa.

Bo koe eme du walis. Toe danga da’at bail. Eme lako reme dureng, ae toe di’a kaut te tombo.

Rapak ge cai one salang bolo mai mbaru de Keraeng Jomel hio bo tuang ga.

Mane rep tana ga. Lonto kin hia one lutur bolo. Toe tungga para mbarun. Towol rongko. Kembus keta. Cengkalin-cengkalin lelo ngger eta lobo. Poli hitu lelo ngger olo. Apa ko apa nuk’n. Aik’n a. Am nuk angka ata julek le mane hitu tong … hehehe.

Reme nggutun ga denge liha mberembetet runing motor. Lelo liha. Kali motor de tuang. Olong hia ita tuang. Bae liha tuang hitu.

Itu kali hesen canggu lako ngo bolo salang. Pangga liha motor de tuang. Woko nggitu ga, ka’eng tuang.

“Tebe Tuang. Ole Tuang, kut ngo nia le mane ho’o bo ga?” tae de Keraeng Jomel.

Pande mata motor’n tuang. Ligeng di’a. Cengka paka di’a jongkong beci, canggu wale, “Tabe Ite. Kut ngo la’at weki serani lau boe hio e. Asa ta di’am sehat. Asa ise weta daku?”

“Bo kali ta Tuang sehat ami e. Ise weta dite situ kole sehat. Co’o leng sehat damit ka’eng one beo lite ta Tuang. Ne nggo’o kaut taran mose ho’o.” Nggitu wale’d Keraeng Jomel.

Itu kali dade liha ngger one mbaru, “Mai ge Tuang, cenggo di e. Cait nais toe cumang tau dite ga.”

e lewang le tuang. Itu kali wa’un hia one mai motor. Lut lako de Keraeng Jomel ngger one mbaru.

Cai one mbaru lonto tuang. Remo nendep ga.

Itu kali ngo musi dapur Keraeng Jomel. Tombo agu hae kilon. Tegi, “Ya pande koe wae kolang ta de. Tuang hio olo e. Cait lako mane’y e. Am ces keta’y.”

Toe wale le hae kilon. Nukung kin hia pukang api ai reme teneng hang hia.

Nuk diha ga pande le pai laku ga. Kopi toe manga. Gola kole taung gi. Ngain taung kole mina tana.

Bo hau nenggitu kim rapi ropes jomel’m. Toe nuk musi. Toe keta tara anor naim hitu. Ole … nana duhu nia keta po nipu wintuk hitu. Ca mole ta’i koem ga.

Te rabo liha ronan hitu, ina rantang denge le meka. Bo cumpeng. Cumpeng tu’ung keta hia du hitu. Maik one nai kaut di. Hema kaut. Gereng kole meka di.

Keraeng Jomel bo ga ngo gi. Poli kaut tegi pande wae kolang one hae kilon.

Hia ga ngo emi lampu. Ku tutung pande gerak le tara lonto de tuang. Lelo nggo’o liha ga kali taung minan lampu.

Itu kali ngo jaji mina mbaru lau hia. Lego lonto hanang koen tuang. Toe tombo agu hae kilo. Seduk kaut.

Senget le hae kilon musi mai dapur toe manga denge tombo-tombo dise bolo.

Itu kali pesot-pesot hia olon. Dengget mole lakon. Toe keta ndong runing wa’in. Boto bae lihat lonto bolo itu.

Cai olo ninik di’a liha one lewo siding wancang. Ita liha cengata kanang ata lonto nitu. Cewen kole toe manga nggum tombo’d.

Mai nuk di enu wa nain ga. De… nai … kali ngo bo tuang ga. Delek keta. Ho’o keta bo bae lata rona ho’o olo tong. Leng keta bail’n. Bo keta jomel ho, maik toe manga anor nain.

Kali tuang kole manga rei wa nai. Nia’s bo iset ngara mbaru so’o ga. Rona toe noas. Wina kole toe ita. Legong kaut hanang koe aku lise. Cait nendep kole.

Reme keta nuk ne nggitun tuang, rodo cain kaut hi enu musi mai.

Cai le toe rapat rei. Toe rempe-rempe winto tu’ung keta pacu de tuang le lime sua, canggu taen, “De Nana. Hau keta ata rona toe di’a gauk. Bo keta jomel ho ga. Jomel mese. Maik toe keta manga anor naim. Co’om winto keta laku pacum. Asa nae koe poli ho’o.”

Toe wale le tuang. Lorong kaut liha winto pacun li enu hitu. Ndola ngger lau pacu so. Lorong kaut le tuang. Winto ngger le. Tereng kaut le tuang. Remo nais.

Cama keta neho labar data koe danong ngasang’n “cau tilu tau   berbenteng teles”. Poti lau mai, le le … ndola tilu ngger le. Poti le mai lau-lau. Canggu ndola tilu ngger lau. Hehehe ….

Itu kali danung kole rabo di enu hio bo ga, winto kin pacu. “Di’an kali bo ga ngo tuang ga. Am bae liha toe manga weang kopi agu gola dite. Mina kole ngai toe mangan. Hau ga mbegog hanang koem kaut one nendep. Adak koe ngo koe lelo hi nana one lo’ang. Tadan. Co’om winto keta laku pacum. Asa nae koe poli ho’o.”

Reme keta nukung winto pacu de tuang hi enu bo ga cai ronan pe’ang mai.

Hidi hada keta lakon canggu taen, “Ole Tuang, do do rabo dite bo ga. Kaeng hanang koe dite one nendep. Ho’o di kaku kole jaji mina lau mai mbaru lau.”

Reme nggitun ga ita liha winan manga nitu. Mai hia kenta, “Hae … pande apam hau e. Co’o tara winton le hau pacu’d Tuang?”

Denge kaut rabo’d ronan hitu, tawa tuang. Taong mole beti pacun …. Hehehe ….

Mai taen, “O … Keraeng makid ite kaku li Enu bo e.”

Itu kali tikul bolo mai ranga de tuang enu ga. Tegi ampong. “Tuang tegi ampong aku. Nuk daku bo hi Ema Lolong hot mbegog hanang koe no’o. Kali ite. De Tuang ampong aku ta Tuang. Ampong.”

Toe wale le tuang. Nukung tawa kali. Roce laing liha pande di Ende Lalong hitu.

Keraeng Jomel kole ca tegi ampong agu tuang. Mai wale’d tuang, “Ta toe manga co’on e. Aku weli ga lakok di. Cait tambang nendep tana hitu pe’ang ga.”

Toe po’e ruda lise tuang ga. Co’oy di. Ritak ise ga. Cewen kole bae le tuang bo ga, toe manga kopi agu gola dise musi.

Itu kali pande runing motor’n tuang. Ngo gi. Di’a-di’a ge tuang. Jaga di’a nitu laun. Boto lau-lau winto, hehehe….

 

EDITOR: Redaksi Krebadia.com


WhatsApp Image 2023 05 17 at 10.13.00Maksimus Mbangur, S.Pd adalah seorang katekis. Pemerhati adat dan budaya Manggarai. Berpengalaman luas dalam bidang pendidikan, terutama dalam pengurusan sekolah menengah di wilayah Keuskupan Ruteng